Dezmoidni tumori – gdje se razvijaju i po čemu se prepoznaju

Ako je dezmoidni tumor blizu površine kože, možda ćete imati bezbolnu ili blago bolnu kvržicu, a ako je lociran u stomaku – ponašaće se agresivnije

Dezmoidni tumori obično se smatraju benignim  jer se rijetko šire na različite dijelove tela, ali, oni koji brzo rastu (agresivni tumori) mogu se na neki način tretirati kao karcinom jer mogu da prerastu u obližnja tkiva i budu fatalni. „Dezmoid“ potiče od grčke reči desmos, što znači tetiva ili nešto trakasto. Ovi tumori mogu da se razviju bilo gdje u našem tijelu i u bilo kom uzrastu. Ali, najčešće se javljaju kod žena u 30-im godinama.

Dezmoidni tumori

Za razliku od masnog tumora, koji raste ispod kože i zove se lipom, ova vrsta se razvija u fibroznom tkivu – tetivama i ligamentima. Ako nađete kvržicu na rukama, nogama, glavi ili vratu, postoji  šansa da imate dezmoidni tumor. Ljudi, koji imaju stanje zvano porodična adenomatozna polipoza (FAP), nasljedni tip raka debelog crijeva, imaju veću vjerovatnoću da dobiju dezmoidni tumor, i to u abdomenu ili debelom crijevu. Ovi tumori su takođe povezani sa trudnoćom, zbog visokog nivoa hormona zvanog estrogen, ali i sa nekim vrstama teških povreda.

Dezmoidni tumor se takođe označava i kao: agresivna fibromatoza, duboka fibromatoza, dezmoidna fibromatoza, porodična infiltrativna fibromatoza, nasljedna dezmoidna bolest ili musculoaponeurotic fibromatosis.

Koji simptomi ukazuju da se razvijaju dezmoidni tumori?

Znaci dezmoidnog tumora zavise od lokacije, od toga gdje se nalazi. Ako je blizu površine kože, možda ćete imati bezbolnu ili blago bolnu kvržicu. Ako je tumor lociran u stomaku, možda će se ponašati agresivnije. To znači da može da pritisne krvne sudove i nerve i izazove bol, hramanje ili probleme sa nogama, stopalima, rukama ili šakama. Takođe, može da blokira debelo crijevo ili preraste u obližnja tkiva. Kada se to dogodi, čovjek može da osjeti jak bol, krvarenje iz rektuma i druge zdravstvene probleme.

Kako se postavlja dijagnoza za dezmoidni tumor?

Kako bi saznali kakvu vrstu tumora neko ima, ljekari preduzimaju sljedeće korake:

• Ultrazvuk: Visokofrekventni zvučni talasi se koriste za pravljenje slika koje će pokazati da li je tumor čvrst
• Skeniranje: Ovo pokazuje da li je tumor vezan za druga tkiva i da li se može bezbedno ukloniti operacijom. Oni uključuju magnetnu rezonancu (MRI), koja koristi moćne magnete i radio talase za pravljenje detaljnih slika, i skeniranje kompjuterizovane tomografije (CT), koja spaja rendgenske zrake snimljene iz nekoliko uglova kako bi se napravila potpunija slika.
• Biopsija: Mali uzorak ili cio tumor se uklanja, a ćelije se posmatraju pod mikroskopom kako bi se potvrdilo da je reč o dezmoidnom tumoru.

Kako izgleda tretman i kako se liječe dezmoidni tumori?

Ako je dijagnostikovan dezmoidni tumor, ljekar će preporučiti nešto od sljedećeg:

• Da sačekate i pratite tumor: Neki tumori ne rastu, a neki se čak sami smanjuju. Ako su mali i izvan stomaka, i ne izazivaju simptome,  ljekar može da primijeni ovaj pristup
• Operacija: Ovo se radi kada je to moguće, iako operacije mogu da bude teško izvodljive za tumore u abdomenu. Čak 25 do 50 odsto tumora se vraća na isto područje nakon operacije zbog čega će biti neophodni i drugi tretmani.
• Terapija zračenjem: Koristi se samostalno, ili uz operaciju, ili uz lijekove. Zračenje je efikasno za mnoge ljude, međutim, možda neće moći da se primijeni ako je tumor u stomaku, jer zračenje može da ošteti druge važne organe i dijelove tijela.
• Radiofrekventna ablacija: Ljekar će staviti igle u tumore i poslati radio talase kroz njih da ih udare toplotom. Ovo je novi pristup i vjerovatno neće biti prvi koji ljekar preporučuje.
• Lijekovi: Ne postoji standardni tretman lijekovima za dezmoidne tumore. Ali, različite vrste lijekova, kaoa i lijekovi za karcinom, mogu se koristiti za pokušaj njihovog smanjivanja ili zaustavljanja rasta.
• Krioablacija: Sonda se koristi za zamrzavanje tumorskog tkiva.